OGRANAK MATICE HRVATSKE

Gotovo premala bila je župna dvorana Župe Presvetog, Trojstva u Svetoj Nedelji 12. ožujka 2014. za sve koji su došli poslušati predavanje uglednog akademika dr. sc. Stjepana Damjanovića, profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu i potpredsjednika Matice hrvatske.

Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji i Župa Presvetog Trojstva ugostili su profesora Damjanovića koji je održao predavanje na temu "Glagoljica i sveta braća Ćiril i Metod". Na ovaj je način Ogranak obilježio Dane hrvatskog jezika koji su u cijeloj Domovini nizom predavanja i radionica istaknuli važnost njegovanja jezične baštine u suvremenom multikulturalnom svijetu.

Akademik Damjanović je predavanje započeoo  Svetoj braći, Ćirilu i Metodu,  koji su u 9. stoljeću na našim prostorima širili kršćanski nauk. Konstantin Ćiril i Metod doši u Moravsku na poziv kneza Ratislava, a širili su vjeru na jeziku razumljivom Slavenima. Stvorili su Slavenima pismo, napisali prve knjige na njihovu jeziku i uveli taj jezik u Crkvu.

Iako je tada postojalo mišljenje, protiv kojeg su se Sveta braća borila, da se obredi mogu vršiti na samo tri sveta jezika (hebrejski, grčki i latinski), hrvatsko područje specifično je jer su se miješale glagoljička i rimska kultura zbog benediktiaca koji su imali samostane na hrvatskom području, pa su obredi bili kombinacija latinskog obreda i obreda na hrvatskom.

Fenomen pisma glagoljice uvelike koincidira s počecima pismenosti u Hrvata i slavenskih naroda uopće. Glagoljski rukopisi i spomenici se pojavljuju u mnogim narodima našeg okruženja ali se može sa sigurnošću utvrditi da je glagoljica bila najupotrebljevanija u Hrvatskoj, o čemu svjedoči i podatak da je njena pojavnost kod nas veća nego svih drugih naroda zajedno. Istaknuo je da postoje različite teorije o njenom postanku, da postoji uvriježeno mišljenje da ju je sastavio sveti Konstantin, ali neosporno je da ju je sastavio genij koji je kroz nju mogao istaknuti značajke jezika u kontekstu kojeg je sastavljana, ali da se radilo i o osobi nadahnutoj kršćanskom simbolikom jer je u obličje slova ugradio osnovne krćanske simbole križ, trokut i krug. Nije nemoguće da su je upravo sveta braća Ćiril i Metod "posudili" za svoj misijski pohod među slavenske narode i na taj im način približili Sveto Pismo inkulturiravši ga poštujući pisanu kulturnu tradiciju koja je već živjela u hrvatskom, a možda i u drugim narodima. Naknadna preobrazba oble u uglatu glagoljicu je vjerojatno bio romanski utjecaj ili je, kako neki znanstvenici slute, bio izraz pojednostavljenja mukotrpnog klesanja kamenih spomenika gdje je bilo lakše oblikovati kvadratne u odnosu na oble oblike glagoljskih slova.

Posebnost je i da su Hrvati imali već 1483. godine prvu tiskanu knjigu na hrvatskom jeziku, dvije godine iz Beča i osamdeset godina prije Moskve, Misal po zakonu rimskoga dvora. Još se uvijek lome znanstvena koplja o tome je li tiskana u Kosinju ili Veneciji, ali je sigurno da ona zbog svog jezika pripada hrvatskom narodu.

Svi su prisutni nakon predavanja imali prilike profesoru Damjanoviću osobno postaviti pitanja vezana za konkretnu temu, ali su se u razgovorima nametnule i druge aktualne teme vezane za prošlost, sadašnjost i budućnost hrvatskog jezika. Učenici Osnovne škole Sveta Nedelja svojim su radovima glagoljičnih slova ukrasili župnu dvoranu, a prisutni su imali priliku prelistati pretiske nekih glagoljaških knjiga koje je profesor donio na predavanje među kojima je najzanimljiviji bio Hrvojev misal iz 1404. godine, jedna od najljepših knjiga glagoljaške pisane baštine. U ime organizatora i pokrovitelja obilježavanja Dana hrvatskog jezika u Svetoj Nedelji Grada Svete Nedjelje i Turističke zajednice Grada Svete Nedelje profesoru Damjanoviću je na predavanju zahvalio domaćin vlč. Marijan Kušenić. Veliki odaziv matičara, župljana, stanovnika Svete Nedelje i gostiju na predavanje istaknuo je  veliku potrebu za ovakvim i sličnim događanjim i dao dodatni poticaj članovima Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji da i dalje svojim zalaganjem i radom nastoje oplemeniti svetonedeljsku kulturnu svakodnevnicu.

(Ana Lovasić, 17.3.2014.)

Autor fotografija: Željko Nemec